Pitanja & Odgovori

Zdravstveni ishodi su promjene u zdravlju pacijenata koje nastaju kao posljedica zdravstvene skrbi. Uključuju kliničke mjere uspjeha liječenja poput smrtnosti i preživljenja, te kvalitetu života koja se uobičajeno prati kroz ishode skrbi prijavljene od pacijenata (simptomi, bol, mobilnost, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, itd.).

U zdravstvu, riječ je o ustanovama koje, među ostalim, bilježe izvrsne rezultate u ishodima liječenja na pojedinim terapijskim područjima. U Hrvatskoj je prema nedavnom istraživanju Ipsosa 9 od 10 građana izjavilo kako je spremno i više sati putovati izvan mjesta stanovanja kako bi dobili bolju skrb u ustanovi koja ima bolje rezultate liječenja. Centri izvrsnosti upravo su to – ustanove koje objedinjuju visoku razinu stručnosti djelatnika, tehnologije i druge resurse potrebne za liječenje pojedine bolesti. Time postaju poželjne i većem broju pacijenata, kojima se posvećuje multidisciplinarni tim specijaliziran za pojedinu bolest, te se temeljem daljnjeg praćenja ishoda liječenja dodatno optimiziraju zdravstveni procesi i podiže kvaliteta zdravstvene usluge.

Ishodi prijavljeni od pacijenata sve su češće prepoznati kao najvažniji indikator rezultata liječenja. Želimo li pružati usluge koje odgovaraju potrebama pacijenata, nužno ih moramo konzultirati o zadovoljstvu kako samim procesom liječenja tako i zdravstvenim rezultatima. Informacije takve vrste prikupljaju se kroz ankete. Ishodi liječenja prijavljeni od pacijenata (eng. Patient Reported Outcome Measures) uključuju simptome bolesti (npr. bol i umor), te kvalitetu života mjerenu kroz funkcionalne sposobnosti kao što su mobilnost, psihološko stanje (anksioznost, depresija), sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka, povratak na posao, itd. Iskustva liječenja prijavljena od pacijenata (eng. Patient Reported Experience Measures) uključuju stavove pacijenata o dostupnosti usluga, koordinaciji skrbi, zadovoljstvu informiranjem o dijagnostičkim pretragama i zahvatima te o tome jesu li se osjećali uključeni u donošenje odluka o liječenju.

U Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, građani financiraju zdravstvo. Kao financijeri, ali i kao korisnici, imaju pravo na informaciju o rezultatima liječenja koje mogu očekivati ukoliko im zatreba zdravstvena skrb. Objava podataka o ishodima može unaprijediti odgovornost administracije, potaknuti unaprjeđenje kvalitete, unaprijediti zdravstvenu pismenost populacije, te olakšati izbor liječnika ili bolnica od strane pacijenata. Također, može omogućiti identifikaciju mjesta na kojima se ne pruža dovoljno kvalitetna skrb, te pokrenuti mehanizme kojima bi se to ispravilo.

Ustroj zdravstvenih sustava se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje, kao i smjernice liječenja (koje u nekim zemljama i ne postoje), dostupne terapije, pa posljedično i kvaliteta i ishodi liječenja variraju

Praćenje zdravstvenih ishoda zahtjeva određena ulaganja u informatizaciju zdravstva. Međutim, bolja dostupnost kvalitetnih podataka o skrbi i ishodima omogućit će racionalizaciju liječenja i fokusiranje na učinkovite metode liječenja, što bi trebalo rezultirati znatnim uštedama. Primjerice, konzervativne procjene OECD-a govore da se i do 20% zdravstvene potrošnje baca na manje učinkovite ili čak štetne terapije. U Hrvatskoj bi to iznosilo otprilike 5 milijardi kuna godišnje.

Način prikupljanja podataka o ishodima je, kroz godine, doživio veliku promjenu. U prošlosti je podrazumijevao znatan administrativni napor za bilježenje velikog broja podataka o pacijentima u zasebnu bazu podataka. Danas se, zahvaljujući informatizaciji, većina podataka prikuplja automatski uz minimalan angažman liječnika i medicinskih sestara. Trud koji zdravstveni radnici ulažu u praćenje ishoda liječenja od neizmjerne je važnosti, kako za pacijente i ustanove, tako i za same zdravstvene radnike. Praćenjem ishoda stječe se jasniji uvid u postojeću kvalitetu sustava, njegovih dijelova i pojedinih procesa, te je lakše pokrenuti mehanizme kako bi se eventualni nedostaci ispravili.

Rezultati praćenja ishoda mogu se početi koristiti za optimizaciju liječenja novih pacijenata praktički čim se krenu prikupljati. Čitav koncept je dinamičan i temeljna ideja je da se liječenje kontinuirano prilagođava i unaprjeđuje u skladu s rezultatima i novim mogućnostima.

Da, neki lijekovi mogli bi biti uklonjeni s liste ukoliko se pokaže da u realnoj praksi ne daju rezultate predviđene kliničkim pokusima. Pacijent od toga ima izravnu korist, budući da će se njegovo liječenje fokusirati na terapijske mogućnosti koje pokazuju najbolje rezultate.

Težina i kompleksnost oboljenja uzimaju se u obzir prilikom analiza kako se ne bi uspoređivale „kruške“ i „naranče“.

Pitanja s konferencije Ishodi Liječenja 2020/30

Što mislite o centrima izvrsnosti za neke rijetke karcinome (karcinom mozga) koji bi se osnovali u Europi? Time bi se dobila kombinacija znanja, tehnologije i iskustva, olakšalo liječenje u inozemstvu i poboljšali rezultati liječenja. Problem je što većina medicinskih ustanova obično liječi sve. Što je s uključenjem komplementarnog liječenja raka?

Usredotočenost složene skrbi u centre izvrsnosti ima smisla u smislu kvalitete i zdravstvenih rezultata. Uz to, povećava učinkovitost zdravstvenog sustava i povoljno utječe na troškove. To je danas općepoznato, iako se još uvijek ne implementira intenzivno u većini zemalja. Mjerenje i objavljivanje zdravstvenih rezultata doprinijet će bržoj provedbi reformi zdravstvenog sustava pružanjem dodatnih argumenata o tome zašto i kako ih treba poduzeti. Međunarodni centri izvrsnosti za vrlo rijetka stanja igrat će važnu ulogu u ovom procesu ako želimo poboljšati način na koji se skrbimo o tim pacijentima.

Postoji li mogućnost dostupnosti onko registra online? Time bi se nama olakšalo postupanje zbog mogućeg komorbiditeta kod pacijentica.

U Hrvatskoj to trenutačno nije dostupno zbog administrativnih i tehničkih prepreka. Međutim, planovi za razvoj nacionalnog informatičkog sustava zdravstvene zaštite predviđaju poboljšanu komunikaciju između dionika zdravstvenog sustava, pa bi i ova mogućnost trebala biti uključena.

Da bi se poboljšali rezultati liječenja, koliko je realno očekivati nekakav konsenzus o potrebi podržavanja uspostave i održavanja virtualnih klinika za ranu komunikaciju telemedicinom i eventualno konzorcij za dijagnozu i nadzor, kako bi se postigla cilj EU-a o smanjenju razlika između zapada i istoka?

Mnoge europske države pokreću telemedicinske projekte za poboljšanje skrbi i pristupa zdravstvenim uslugama, a epidemija Covid-19 posebno je pokazala svoj potencijal u tom pogledu. Iako je većina tih inicijativa nacionalna, postoji puno primjera koji uključuju i međunarodnu suradnju, a neki se financiraju iz fondova EU-a.

Postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na dobrobit pacijenata / onih koji su preživjeli karcinom, poput financija, zaposlenja, zbrinjavanja ovisnih članova itd. Kako su oni prilagođeni za mjerenje rezultata prijavljenih od pacijenata? Zdravstveni jaz u Europi ogroman je, ne samo između istoka i zapada, već unutar zemalja i unutar gradova pojedinih zemalja. Također, postoji i krivulja učenja od izvještavanja i prikupljanja podataka do analize i na kraju korištenja podataka za djelovanje.
Hvala vam.

Doista, ti čimbenici imaju dubok utjecaj na kvalitetu života i ne treba ih zanemariti. Njihovo prikupljanje i izvještavanje omogućit će bolje informirano sudjelovanje pacijenata u odlučivanju o mogućnostima liječenja i planiranju terapije.

Zajednička javna nabava u zdravstvu često je korištena kao alat za liječenje nelikvidnosti bolnica i bolje upravljanje troškovima. Do sada smo vidjeli da se javne nabave provode samo na temelju cijene bez razmatranja kakav bi mogao biti utjecaj predmeta nabave na kliničke rezultate kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. Kako i kada hrvatska zdravstvena administracija planira riješiti taj problem i usmjeriti/voditi promjenu pristupa s onog orijentiranog isključivo na cijenu ka orijentiranosti prema vrijednosti / ishodu?

Zajednička javna nabava je reforma koja može donijeti značajne uštede standardiziranjem i povezivanjem kupovine i kasnijim ekonomijama razmjera bez negativnog utjecaja na zdravstvene usluge koje se pružaju građanima i bez ugrožavanja kvalitete skrbi. Prilikom provedbe važno je paziti da se ne sužuju terapijske mogućnosti kako bi svi pacijenti mogli dobiti one proizvode i lijekove koji će im najviše pomoći. Antikoruptivni element reforme također se ne smije zanemariti. Kako se centralizirana nabava povećava, povećava se i transparentnost kupovina čineći ih vidljivijim i lakšim za nadgledanje i kontrolu te se smanjuje rizik od nedoličnog ponašanja. Hrvatsko zakonodavstvo (temeljeno na relevantnoj direktivi EU-a) predviđa uporabu ekonomski najpovoljnijeg kriterija kao obaveznog pri dodjeli ugovora.

COVID-19 imao je utjecaj na gospodarstva i proračune namijenjene zdravstvu, posebno ako se prikupljaju kroz porezni sustav (vezan za zaposlenost). Hoće li to imati utjecaja na odgođeni pristup novim terapijama širom EU-a, bez obzira da li one donose mnogo bolje rezultate? Kako pacijenti mogu biti sigurni da će imati najbolje moguće liječenje, unatoč utjecaju COVID-a?

Epidemija Covid-19 negativno je utjecala na gospodarstva diljem Europe, ali je također vrlo jasno pokazala važnost odgovarajućeg financiranja zdravstvenih sustava. Većina nas će se složiti da bi zdravstveni proračuni trebali biti zadnji koji bi trebali biti smanjeni, uključujući one koji se koriste za osiguravanje pristupa učinkovitim inovativnim lijekovima. S druge strane, možemo očekivati veći nadzor u procjeni novih zdravstvenih tehnologija liječenja kako bi se osigurala vrijednost za novac. Praćenje stvarnih dokaza iz primjene terapija (uključujući rezultate) trebao bi biti put za dalje.

Imamo li u Hrvatskoj opsežan registar pomoću kojeg bismo mogli znati:

  1. broj bolesnika s određenom dijagnozom
  2. primijenjene postupke i način na koji su pacijenti reagirali
  3. broj umrlih na pojedinim odjelima u određenoj bolnici tijekom vikenda?

Trenutačno ti podaci nisu dostupni u Hrvatskoj, a upravo to bismo trebali hitno riješiti kako bi se omogućilo informirano donošenje odluka i planiranje smislenih zdravstvenih reformi.

Posljednjih nekoliko godina puno smo razgovarali o uvođenju univerzalnih registara za praćenje rezultate liječenja u bolnicama u Hrvatskoj – što se predviđa – kada će podaci biti dostupni u internetskim bazama bolnica?

U Hrvatskoj postoji široki konsenzus da je mjerenje i objavljivanje zdravstvenih rezultata presudan korak u poboljšanju našeg zdravstvenog sustava. Time bi donositelji odluka u zdravstvenom sustavu imali će točne i pravovremene informacije o učinku liječenja. Liječnici bi dobili povratne informacije o svojim rezultatima liječenja, a pacijenti bi bili bolje informirani o svojim mogućnostima i izgledima.

Kako su pacijenti u Hrvatskoj ili negdje drugdje uključeni u izbor načina liječenja?

Pacijente bi, naravno, trebalo aktivno poticati na sudjelovanje u tim odlukama. Potrebno nam je više istraživanja kako bismo bolje shvatili u kojoj se mjeri to zaista događa u Hrvatskoj i što trebamo učiniti da bismo poboljšali situaciju. Nedavna istraživanja pokazuju kako je potrebno poraditi na zdravstvenoj pismenosti u Hrvatskoj i osnaživanju pacijenata, čime će oni dobiti i znanje i snagu da sa svojim liječničkim timom aktivno sudjeluju u liječenju te iz objekta liječenja postanu subjekt liječenja.

Pitanje naših pacijenata: radujemo se inovativnoj medicini, no što to EU čini kako bi važni generički lijekovi u onkološkoj hematologiji bili dostupni svim pacijentima u Europi?

Povjerenica Kyriakides (odgovorna za zdravlje i sigurnost hrane) je u prosincu 2019. u Europskom parlamentu izjavila sljedeće: Neprihvatljivo je u Europskoj uniji koja nastoji zastupati sve svoje građane, bez obzira na to gdje žive u EU, bez obzira na dob, spol ili socio-ekonomsku pozadinu, da pristup skrbi nije jednak za sve. Ovdje je važna uloga države članice, farmaceutske industrije, obveznika plaćanja i pružatelja zdravstvene zaštite, predstavnika pacijenata. To pruža nadu da će EU brzo djelovati u tom smjeru.

Kako medicinske sestre mogu biti uključene u rezultate liječenja?

Skrb i njega su ključne za postizanje kvalitetnih rezultata liječenja za pacijente, obitelji i zajednice. Kako su medicinske sestre sastavni dio zdravstvenih timova, kao takve moraju biti uključene u sve napore usmjerene na poboljšanje ishoda liječenja. Učinkovito liječenje danas zahtjeva multidisciplinarni pristup i uključivanje stručnjaka s različitih područja, što naravno podrazumijeva i sestrinstvo.

Scroll to Top